Vilenjaci na Rebornu, Braču i OFF ROAD-u u
Starom selu Topuskom

U četvrtak, 28. 04. 2011, dva Vilenjaka i jedan supporter upregnuše konje, novčanike i dupeta i pravac Dugi Rat kraj Omiša. Kasni noćni sati otkucavaše kad se premoreni trojac usidrio kod uvijek gostoljubivih domaćina u Dućama, Marijane i Darka, koji već godinama ugošćuju brikere kako to domaćin uobičava u šali izgovoriti. U petak pohodismo Brač uzduž i poprijeko gdje nas zadesiše sve vremenske prilike i neprilike. Nakon gro kilometara po makadamu, kiši i hrapavom asfaltu u petak predvečer, umorni ko psi, napokon dođosmo u kamp MK Reborna. Na ulazu nas dočekaše Lunja predsjednik, Neno, Štrco i ostala svita pomalo začuđenih motorista da otkuda mi ovdje... Piva po piva, orahovica po orahovica i vidici postaše širi. Niotkuda izroniše i uvijek gostoljubivi Omiški Gusari i stvari su se zahuktale. Vlaho, Dalibor, Neven, Edi, Darko i nadasve Igor učiniše i ovaj susret još zanimljivijim. Dva puna dana družili smo se gotovo neprestano. U subotu prije podne nemir nam se uvukao pri pogledu na 700 metara visoku planinu nad nama... - Moramo gore, prozbori Ziggy... Trenutak kasnije eto nas na vrlo negostoljubivom serpentinastom strmom putu ka Omiškoj Dinari. Pogled? Doživljaj? Morate doživjet da bi shvatili. Vratismo se pravo na defile. Ponovo zanimljivost. Fažol na prvoj stanici, a pregršt kolača na drugoj...ajjooooojj... Grupe? Vrhunske. Kiša? Da. Ali reći da nešto nije valjalo??!!! Pohvale domaćinima, lijepi pozdravi Omiškim Gusarima, Kobri, Teu, Kosu i ostalim pripadnicima brikerske družine i vidimo se ponovo!

Nedjelja ko nedjelja. Daj bog da prođe i da svi živi i zdravi stignemo kućama. Ali ne pravo kući, pa ne... U Starom Selu Topuskom skupila se sva elita europskog OFF-Rouda. Proći mimo njih, a ne svratiti, je grijeh. Dakle, šta sve čovjek napravi i kuda sve može sa svojim napravama... Kapa dole svim sudionicima u tom spektaklu.

1 svibanj, 19,30 nedjelja, vrijeme je kad završava ova priča. Bit će ih još obećavam... (Vlajban)